Jaja su neizostavni sastojci velikom broju jela. Nezamjenjiva su  u tijestima, daju punoću kolačima, umacima i preljevima daju finu teksturu, povezuju mljeveno meso, upotrebljavaju se za pohanje, prženje, pečenje. Također se kao samostalno jelo mogu pripremiti na više načina, od običnog kuhanja do poširanja, kajgane, pečenja u omletima ili u nabujcima.

Odavno je poznata činjenica da su jaja nutritivno vrijedna namirnica, s izuzetnim proteinskim sastavom, a u biti sadrže tek 70 kcal po komadu. I uopće ne sadrže mnogo masti! Korisna je informacija da bjelanjak uopće ne sadrži kolesterol. Bjelanjak jajeta smatra se idealnim izvorom bjelančevina jer sadrži sve esencijalne aminokiseline u pravim omjerima. Od ukupnih masti u jajetu, više od polovice otpada na nezasićene masne kiseline. Jaja su nadalje dobar izvor kolina, luteina, željeza, riboflavina (vitamina B2), folne kiseline, biotina, vitamina B12, vitamina D te vitamina E. Željezo u žumanjku jajeta, poput željeza u mesu, ima visoku bioraspoloživost, pa se stoga jaje preporučuje skupinama koje su u opasnosti od nedostatka željeza.  Jedino što se jajima može prigovoriti je visok sadržaj kolesterola (naravno iz žumanjka). Stoga se osobama koje imaju problema sa tim  ne preporučuje konzumacija više od 2 jaja tjedno.

DOBRO JE ZNATI:
Jaja poboljšavaju moždanu funkciju –  izvrstan izvor kolina, ključne komponente mnogih struktura u staničnim membranama, čija fleksibilnost i integritet ovisi o adekvatnoj opskrbi kolinom. Kolin je također sastavni dio acetilkolina, neurotransmitera koji prenosi impulse među živčanim stanicama.

Jaja pospješuju vid
Jaja se s obzirom da su izvanredan izvor luteina i zeaksantina, mogu promatrati kao namirnice u službi zaštite zdravlja očiju. Jedno jaje sadrži između 150 i 250 mikrograma luteina i oko 200 mikrograma zeaksantina.

Jaja su dobra za nadoknadu energije, zdravu kožu, kosu i nokte – dobar su izvor biotina, vitamina koji sudjeluje u metabolizmu masti i ugljikohidrata te stoga konzumiranje jaja može potaknuti stvaranje energije u tijelu. Ovaj vitamin također izravno sudjeluje u održavanju zdrave kože kose i noktiju. Ne treba se onda čuditi osobama koje na kosu, kako bi im bila bujnija, sjajnija i općenito zdravija, stavljaju različite maske na bazi sirovih jaja.

Probavljivost
Nakon konzumiranja, jaje ostaje vrlo kratko u želucu, što ovisi o načinu na koji je pripremljeno – dva meko kuhana jaja ostaju u želucu manje od 2 sata, za razliku od dva pečena jaja – oko 3 sata. Sirovi bjelanjak se teže probavlja zbog prisutnosti teško probavljivog proteina avidina.

Sigurnost
Jaja se često asociraju sa prehrambenim intoksikacijama, posebice trovanjem Salmonellom. I sama sam bila žrtva toga. Grozno iskustvo. Zbog toga je neobično važna termička obrada jaja. Adekvatnim hlađenjem, propisnim rukovanjem i termičkom obradom smanjuje se mogućnost zaraze. Konzumacija sirovih svježih i slabo termički obrađenih jaja ne preporučuje se kod trudnica, starijih osoba, male djece i svih oboljelih osoba kod kojih je oslabljen imunološki sustav.



ZANIMLJIVOSTI O JAJIMA!
Zašto se stvara zračni mjehurić? – Svako jaje na svom tupom kraju ima zračni mjehurić koji je ustvari zračna komora. Kada se jaje izlegne, temperatura mu je oko 40 stupnjeva. Tijekom hlađenja sadržaj jajeta se skuplja i nastaje zračna komora! Zašto jaja pucaju kada ih kuhamo? – Sa sirovim jajima moramo biti oprezni jer njihova ljuska lako pukne. Dok se kuhaju, jaja obično puknu jer u svojoj ljusci imaju brazgotinu koju ne možemo vidjeti golim okom. A također mogu puknuti ako jako hladana jaja stavimo kuhati u kipuću vodu, ili ako ih kuhamo previše u jednoj posudi na prejakoj vatri.

Divovsko jaje, kakvo prodaju na aukciji u Londonu, nosila je najveća ptica na svijetu (Aepyornis maximus), koja je bila visoka 3 metra i teška više od 400 kilograma. Izumrla je u 17. stoljeću. Fosilizirano jaje izumrle ptice slona prodaju na dražbi u Londonu. Očekuju da će zaraditi oko 300.000 kuna. Golemo jaje visoko je 30 centimetara i čak je stotinu puta veće od kokošjeg. Ptica slon bila je visoka tri metra. Živjela je na Madagaskaru, a izumrla je u 17. stoljeću.

Od trenutno živućih vrsta ptica, najveća jaja liježe sjeverno afrički noj (Struthio camelus), čija su jaja duga 20.5 cm, dok im je promjer 15 cm. Najmanja jaja liježe jedna vrsta kolibrića s Jamajke (Mellisuga minima), čija su jaja samo 1 cm duga!

Koka, u prosijeku, liježe 365 jaja na godinu, ali brojka može varirati ovisno o načinu uzgoja. Iako im ovulacija, kao i kod pripadnica ženskog roda, ovisi o mnogo faktora, većina koka liježe jaja svaka 25-36 sata. Smatra se da su koke pripitomljene davne 7000. godine prije nove ere, a vjeruje se da potječu iz šuma jugoistočne Azije.

Kako razlikovati kuhano od sirovog jajeta?
Da, da, može se dogoditi da odložite u hladnjak kuhano jaje odmah pokraj sirovog, i onda zabunom, jer iste su težine,  razbijete kuhano u zdjelu za miksanje ;) Koje je koje, saznat ćete ako ih brzo zarotirate na plitkom tanjuru. Kuhano jaje vrtjet će se brzo poput zvrka, dok će sirovo biti puno sporije.

Kako prepoznati da li je jaje svježe?
Jednostavno, razbijanjem jajeta na tanjur. Ako je žumanjce kupolasto i smješteno u sredini bjelanca, jaje je svježe. Kod starijih jaja bjelance je skoro tekuće pa žumance otpliva na rub te je plosnatije i šire.

Pri kupnji jaja vodite računa da budu što svježija i neoštećene ljuske. Čuvati bi ih trebali u hladnjaku u njihovoj kutiji ili  u posebnom pretincu kako ne bi upila mirise druge hrane iz hladnjaka. Tako se  mogu čuvati oko 2 tjedna. Jaja čuvana u hladnjaku mogu se koristiti bez straha i nakon isteka roka uporabe ako ih kuhanjem ili pečenjem termički obradite na 70 ili više stupnjeva.

KAKO IZRAČUNATI STAROST JAJETA?
1. Rok uporabe – 28 dana = datum izlijeganja
2. Datum kupovine – datum izlijeganja = starost jajeta

Klasifikacija jaja
Ako ste se ikad zapitali što znače one oznake i slova na jajima koja se kupe u dućanima u kutijama evo odgovora ;) :
Svježa jaja se u trenutku pakiranja dijele po težini u 7 klasa. To su:

1.“SU” – jaja teža od 70 g
2.“S” – jaja težine od 65-70 g
3.“A” – jaja težine od 60-65 g
4.“B” – jaja težine od 55-60 g
5.“C” – jaja težine od 50-55 g
6.“D” – jaja težine od 45-50 g
7.“E” – jaja lakša od 45 g

Obrada jaja
Neposredno prije upotrebe bilo bi dobro jaja izvaditi iz hladnjaka, jer  jaja sobne temperature dobivaju veći obujam tučenjem, a izbjegavanjem nagle promjene temperature smanjuje se mogućnost zgrušavanja. Zahvaljujući ljusci, jaje je jedina prirodna namirnica koja zadržava svu hranjivu vrijednost ako je kuhano, dok je pečenjem gubi.

Kuhanje jaja:
Meko kuhana jaja: potrebno je 3,5 – 5 min
Tvrdo kuhana jaja: potrebno je 10-12 min.

Poširanje:
Kuhanje cijelih jaja bez ljuske. Jaja se razbiju direktno u posudu sa kipućom vodom. Da se bjelance ne bi raspalo u vodu je potrebno staviti malo octa, i promiješati žlicom oko jaja tako da zadrži pravilan oblik. Kuhati oko 4 min dok se ne stvrdne. (tako poširana jaja meni su idealna uz komadić-dva pržene pancete i prepečenog kruha posipanog sa sirom, uz malo rajčice i svježeg bosiljka )

Pečenje (kajgana, omlet..):
O ovoj je vrsti pripreme jaja postoji toliko toga što bi se moglo napisati da se bojim da mi sve ne bi stalo u jedan post. Uglavnom, vjerujem da svatko od nas ima svoj omiljeni način pripreme pečenih jaja i varijacija je shodno tome bezbroj: jaja sa šunkom, jaja sa lukom, meko pečena kajgana, debeli omlet, tanki omlet…mogli bi nabrajati i nabrajati. Ono što je zajedničko bilo kojoj varijanti pečenih jaja je to da su pečena jaja dobar izbor doručka, večere ili pak ručka na brzinu kada doista ne znate što bi i imate malo vremena za pripremu.

I još korisnih informacija:
1. Ljuska jajeta sastoji se od kalcij karbonata, koji je također glavni sastojak antacida, spojeva želučane kiseline. Ljuska čini 9 do 12 posto ukupne težine jajeta, a sadrži pore koje omogućuju dotok kisika, te izbacivanje ugljičnog dioksida.  

2. Bjelanjak jajeta sastoji se uglavnom od proteina albumena, a sadrži također niacin (vitamin B3), riboflavin (vitamin B2), klor, magnezij, kalij, natrij i sumpor. Bjelanjak sadrži oko 57 posto ukupnog udjela bjelančevina u jajetu.

3. Boju žumanjka određuje hrana koju kokoš konzumira. Što je više žutih i narančastih pigmenata u zrnju kojim se kokoši hrane, to će jasnija biti boja žumanjca.

4. Druge boje u jajetu variraju ovisno o njegovoj starosti i ostalim faktorima. Bjelanjci su indikator koliko je jaje svježe. Rozi ili šareni bjelanjci pokazuju da je jaje pokvareno, i takva jaja bi se trebala izbjegavati.

5. Krv koja se ponekad može vidjeti u jajetu dolazi od napuknuća male krvne žilice u žumanjku. No to ne znači da je takvo jaje nije sigurno jesti.

6. Boja kokoši određuje boju jajeta. Bijele kokoši najčešći su tip u SAD-u i izliježu bijela jaja, dok su kokoši smeđeg perja češće u Europi, pa tu prevladavaju i takva jaja. Nema neke bitne razlike u kvaliteti.

7. Potrebno je od 24 do 26 sati da kokoš izlegne jaje. Ljuska jajeta stvara se u maternici kokoši. Oko 30 minuta nakon izlijeganja, proces započinje ponovo.

8. Prosječna kokoš izlegne 250 do 270 jaja godišnje. Oko 75 milijardi jaja proizvede se u SAD-u svake godine, što je 10 posto svjetske proizvodnje. Kina je pak, najveći svjetski proizvođač jaja, a godišnje ih se proizvede 390 milijardi, što je polovica svjetske proizvodnje.  

9. Purice također izliježu jaja, no teže ih je naći na tržištu. Purice trebaju više prostora za gnijezdo, stoga njihovo držanje nije toliko ekonomično, a također imaju i jače majčinske instinkte od kokoši.

10. Dinosaurova jaja pomagla su da se riješi stara zagnonetka što je bilo prvo. Kanadski istraživači ustvrdili su kako su jaja došla prije kokoši jer su dinosauri formirali gnijezda i lijegali jaja puno prije nego su ptice evoluirale.


Komentari (0)add comment

Napišite komentar

busy