Znanstvenike i danas zbunjuje zašto se DNK i stanice tako uspješno obnavljaju godinama, a zatim odjednom sve počne otkazivati. A dok rade, organi i stanice fasciniraju ih još i više. Pogledajte neke zanimljive činjenice o ljudskom organizmu. Uredništvo portala Discovery Fit&Health izdvojilo je neke neobične činjenice o ljudskom tijelu. Znali ste za njih?

Otisak jezika
Želite li skriti svoj identitet, ne plazite jezik. Slično otisku prsta, svako ima jedinstveni otisak jezika.

Baš smo prašina
Svaki sat s čovjeka u prosjeku padne 600.000 čestica kože. To je 680 grama godišnje, a do dobi od 70 godina prosječna osoba izgubi oko 47 kilograma kože.

Odrasli imaju manje kostiju od bebe
Rodimo se s 350 kostiju, no budući da neke kosti tijekom razvoja srastu, kao odrasle osobe imamo 206 kostiju.

Pamtimo mirise
Psi i mačke imaju bolji nos, ali i naš može zapamtiti 50.000 različitih mirisa.

Duga crijeva
Tanko crijevo je oko četiri puta duže od visine prosječnog čovjeka – od 5,5 do 7 metara.

Još duži krvotok
Krv putuje daleko. U ljudskom tijelu postoji oko 96.000 kilometara krvnih žila. A srce otkuca oko 100.000 puta na dan.

Bakterije
Svakih 2,5 kvadratnih centimetara kože stanište je za oko 32 milijuna bakterija. Srećom, većina njih ne samo da nije opasna, nego i pomaže našem zdravlju.

Brzina kihanja
Zrak koji iskihnemo može dostići brzinu od preko 160 kilometra na sat. Još jedan razlog da ne kišete bez prekrivanja nosa i usta.

Slinom bismo mogli napuniti bazene
Tijekom prosječnog životnog vijeka proizvedemo oko 23.000 litara sline, što je dovoljno za dva bazena.

Jačina hrkanja
Do 60. godine oko 60% muškaraca i 40% žena će hrkati. Jačina hrkanja u prosjeku iznosi 60 decibela, što je i jačina običnog govora, ali može prijeći i 80 decibela, što je jednako jačini pneumatske bušilice kojom bušimo beton. Razina buke iznad 85 decibela opasna je za ljudsko uho i općenito zdravlje.

Plavuše imaju najviše kose
Boja kose utječe na gustoću vlasi, a plava kosa (dakako samo prirodna) je najgušća. ­Na prosječnoj ljudskoj glavi ima oko 100.000 folikula, a svaki može proizvesti 20 zasebnih dlaka tijekom ljudskog životnog vijeka. Ljudi crne kose imaju oko 110.000 folikula, a oni sa smeđom najmanje – oko 86.000 folikula.

Nokti na rukama rastu brže nego oni na nogama
Što su izloženiji i što se češće koriste, rastu brže. Najbrže rastu nokti na ruci kojom pišete te oni na najdužem prstu.

Težina glave
Odmah nakon rođenja naša glava iznosi četvrtinu dužine tijela, pa ne čudi da je bebama teško držati glavu. Odraslim ljudima na glavu otpada osmina visine.

Bez sna se može umrijeti
Ako umirete za spavanjem, to se može i doslovno dogoditi. Bez hrane možemo preživjeti čak i nekoliko tjedna. No nakon 11 dana bez sna – slijedi smrt.

Novi želudac
Znate li da svaka tri do četiri dana imate novu stijenku želuca? Zbog velike kiselosti unutar želuca, ovo je nužno.

Kopiranje DNK
Osim želuca, na DNK razini se neprestano obnavlja cijelo tijelo.

Kad se stare stanice zamjenjuju novima, svaka nova stanica mora imati kopiju DNK, molekule koja sadrži mnoge upute potrebne za ponovnu izgradnju svih dijelova tijela. Zamislite samo koliko se puta vaš DNK umnožio tijekom života! Za razliku od fotokopija, naš DNK ne gubi na kvaliteti unatoč tome što se prilikom diobe stanica neprestano umnožava.

Budući da se svi dijelovi našeg tijela — od velikih organa do sićušnih molekula — neprestano obnavljaju, teorija o istrošenosti tjelesnih stanica i tkiva ne može u potpunosti objasniti zašto starimo. Mnogi organi godinama se obnavljaju. Svaki od njih obnavlja se na drugačiji način i drugačijom brzinom. No, kako to da svi prestaju funkcionirati otprilike u isto vrijeme?

Naše tijelo bismo mogli usporediti s tvrtkom koja desetljećima uspješno posluje, a onda direktori i poslovođe odjednom prestanu zapošljavati i obučavati nove radnike, popravljati stare i nabavljati nove strojeve te voditi brigu o održavanju tvorničkih pogona. I to zbunjuje znanstvenike.

Molekularni biolog dr. John Medina piše: 'Izgleda da se u određeno vrijeme jednostavno pojave neki neobjašnjivi signali koji naređuju stanicama da prestanu raditi ono što bi trebale raditi kao zdrave, normalno razvijene stanice. Postoje geni koji mogu narediti ne samo stanicama, nego i cijelim organizmima da ostare i umru.
(DobreVijesti.info/Magazinnet.hr)

 


Komentari (0)add comment

Napišite komentar

busy