Iskustvo od 3,8 milijardi godina dalo je mogućnost prirodi da razvije najsavršenije inovacije koje štede energiju uz najveću učinkovitost. Ljudi su kreirali patente prema najsitnijim detaljima koji se pojavljuju u prirodi. Današnji moderni ultra tanki ekrani dizajnirani su identično kao i ljuskice na krilima leptira koje najefikasnije reflektiraju svjetlost, dok je primjerice ideja za čičak-patent inspirirana zapetljanom dlakom pasa.

Znanost u nastajanju - biomimirkriju - 1998. godine predstavila je Janine Benyus. Ideja da se ljudska tehnika ogleda u prirodu i njene provjerene inovacije dala je zamah u razvoju industrije 21. stoljeća. Opisala je tri tipa biomimikrije - jedna kopira formu i oblik, druga kopira proces dok treća kopira određeni stupanj ekosustava. Kopiranje procesa najbolje se može objasniti konstruiranjem uređaja koji će svjetlosnu energiju pretvarati u kemijsku, kao što je to slučaj kod fotosinteze, osnovnog procesa dobivanja energije kod biljaka. Umjetna fotosinteza pokušava se postići konstrukcijom solarnih ćelija koje bi trebale proizvodtiti električnu energiju čak i pri malim izvorima svjetlosti (naslovna fotografija). Ideja za kopiranje ekosustava bazira se na uspostavi energetski učinkovitih zgrada i "zelenih" naselja.

Iako je Benyus predstavila model i uvela termin, prvi poznati znanstvenik koji je proučavanjem prirode htio ostvariti nezamislivu inovaciju za svoje vrijeme bio je Leonardo da Vinci. Promatranjem ptica pokušao je konstruirati "leteći stroj" (fotografija desno). Iako, prema nekim navodima nije uspio, ljudi nisu dugo trebali čekati da "metalne ptice" zavladaju nebom. Kopiranje prirode provodi se danas prilikom izgradnje nebodera diljem Europe i Amerike. Stakla na prozorima nebodera građena su prema određenom detalju mreže pauka. Prilikom konstrukcije, u staklo se ugrađuje ljudima nevidljiva mreža koja reflektira ultraljubičasto svjetlo koje ptice jako dobro vide. Kako u prirodi istu strategiju koriste i pauci prilikom izgradnje svojim mreža, ptice jako dobro mogu zamijetiti takvu strukture te izbjeći sudar, bilo sa staklom ili paukovom mrežom.

Promatranjem kolonije školjkaša koji naseljavaju dio obale u zoni plime i oseke znanstvenici su dobili ideju za kvalitetniju i ekološki prihvatljiviju varijantu izrade materijala od prešanog drva. Do nedavno, građevinski materijal od prešanog drveta bio je inkorporiran formaledehidom, kancerogenom i otrovnom supstancom koja služi za fiksaciju organskih molekula. Promatranjem kolonije školjkaša koja je nevjerojatno čvrsto priljubljena uz kamen, znanstvenici su uspjeli zamijeniti formaldehid spojem sličnim onome koji izlučuju školjkaši.

Kopiranje forme i oblika često je i u dizajniranju modernih tehnoloških pomagala. Japanske super-brze vlakove (fotografija lijevo) konstruirali su znanstvenici koji su promatrali pticu vodomara. Sa svojim zašiljenim kljunom i aerodinamičnim oblikom glave prilikom lova ribe, ptica s lakoćom iz zraka zaroni u vodu. Vlakovi konstruirani sa sličnim oblikom lokomotive postižu uštedu od 15% energije.

Nadalje, prilikom dizajniranja zračnih turbina znanstvenici su se zagledali u dubine - u peraje kitova. Grbavi kitovi imaju nazubljen dio peraja kojima plivaju, zbog čega se smanjuje otpor i povećava potisak. Isti dizajn znanstvenici pokušavaju primijeniti i prilikom konstrukcije turbina vjertoelektrana kako bi povećali iskoristivost i povećali proizvodnju energije.
(DobreVijesti.info/Biologija.com.hr)


Komentari (1)add comment

julu kaze:

...
"Naslovan fotografija", "fotografija lijevo",...
Netko je tu nešto zaboravio.
Ili dodati fotografije, ili urediti tekst, ili (najbolje) dodati link na izvornik.
 
16 Prosinac, 2011
Glasovi: -1

Napišite komentar

busy