Protivno uvriježenom vjerovanju, grom može udariti tri, pet, pa čak i deset puta u isto mjesto. Ili ste mislili da grom nikad ne udari u isto mjesto dva puta? Pogledajte još neke činjenice o gromu. Nakon stotine godina proučavanja znanstvenici imaju teoriju o tome kako gromovi nastaju, no još se uvijek može dosta toga naučiti o gromovima. Ljeto je vrhunac sezone grmljenja pa nije zgoreg ponoviti neke činjenice i ukloniti mitove koji se povezuju s grmljavinom:

1. Tornado i uragani su opasniji od groma.
Mit: Grom ubije više ljudi na godinu nego tornado u uragani. Zapravo je grmljavina jedna od najpodcjenjenijih vremenskih opasnosti. Od groma je, što se tiče vremenskih nepogoda, po ljudski život opasnija samo poplava.

2. Grom vas može pogoditi i kad ste u zatvorenom.
Činjenica: Istina, dok grmi najsigurnije je skloniti se u kuću, no to ne znači da ne treba provesti neke mjere prevencije. Ako zgradu u kojoj se nalazite pogodi grom, elektricitet će vjerojatno prolaziti električnim instalacijama do zemlje. Zbog toga ne telefonirajte na telefon uštekan u zid, klonite se tekuće vode ili strojeva za pranje, pećnica, kompjutora ili bilo čega što je povezano na električne instalacije u zgradi.

3. Dok grmi treba izbjegavati automobile
Mit: Nakon zgrade ili kuće, automobil je u biti jedno od najsigurnijih mjesta na kojem možete biti dok grmi. Naravno ako imate fiksni krov. Golf vozila i kabrioleti nisu sigurni.

4. Gromovi često sruše avione
Mit: Zapravo, gromovi redovito pogode avione ali se oni zbog toga vrlo rijetko sruše. U prosjeku svaki komercijalni avion grom pogodi barem jednom godišnje. Većina aviona napravljena je od aluminija koji dobro provodi elektricitet, a avioni imaju i stroge mjere zaštite od udara groma.

5. Dok grmi treba ištekati električne aparate.
Činjenica: Električni naboj kojeg izbacuje grmljavina može oštetiti elektroniku čak i ako vam kuću ne pogodi grom. Isključite kompjutere, televiziju i drugu elektroniku prije oluje jer ako to činite kad počne, mogli bi posegnuti za kablom u trenutku samog udara groma.

6. Grom nikad ne pogodi dva puta isto mjesto
Mit: Tijekom jedne oluje grom može pogoditi jedno te isto mjesto i više nego jednom.

7. Dok grmi nije sigurno nalaziti se na otvorenom
Činjenica:Ako vas grmljavina zatekne na otvorenom potražite sklonište u nekoj zgradi ili automobilu. Nema li ih u blizini klonite se otvorenih polja na kojem ste vi najviša točka, izoliranih visokih stabala koji lako privlače grom ili drugih izoliranih visokih objekta. Klonite se i vode i ne ležite na tlu.

Šćućurite se (svatko zasebno), po mogućnosti u nekom udubljenju u zemlji, skupite noge te s glave i tijela uklonite sve metalne predmete. Ako vam se kosa nakostriješila ili čujete zujanje koje dopire iz obližnje stijene, ograde ili nekog drugog objekta, bez odlaganja premjestite se na neko drugo mjesto.

8. U zatvorenom se zadržite barem još pola sata nakon prestanka oluje.
Činjenica: Većinu ljudi grom ne pogodi u samom vrhuncu oluje. Grom može pogoditi i do 15 kilometara od mjesta na kojem pada kiša. Ukoliko čujete grmljavinu nalazite se unutar područja koje može biti pogođeno.

9. Udaljenost oluje može se izračunati brojanjem
Činjenica: Začudo, stari dječji trik u osnovi je točan. Svjetlost putuje brže od zvuka tako da se grom vidi prije nego se čuje.

Brojite sekunde koje su prošle od pojave groma do zvuka koji ga prati. Broj sekundi pomnožite brzinom zvuka u zraku koja iznosi približno 340 metara u sekundi. Rezultat je upravo ono što tražimo, udaljenost na kojoj je grom udario. Primjerice, nakon što ugledamo munju brojimo: 1, 2, 3, 4. Začujemo grmljavinu te pomnožimo 340 sa 4 što je jednako 1360 i odgovara traženoj udaljenosti u metrima.
(DobreVijesti.info/Danes.net.hr)


Komentari (0)add comment

Napišite komentar

busy