Ekstremni padobranac i basejumper, Salzburžanin Felix Baumgartner objavio je jučer u New Yorku namjeru da će travnju srušiti jedan od najpostojanijih svjetskih rekorda skokom s ruba svemira. Stratosferskim se balonom, odjeven u astronautski skafander, želi podići na visinu od 36.576 metara (120.000 stopa), što je krajnja granica dosega takvih letjelica, i odatle se sručiti prema Zemlji te prizemljiti padobranom.

Projektom “Red Bull Stratos, Misija na rub svemira” želi srušiti rekord Amerikanca Josepha Kittingera koji je svoj rekordni skok s visine od 31.300 metara izveo 16. kolovoza 1960. godine. Velikan američkoga zrakoplovstva Joseph Kittinger pridružio se Austrijancu na objavi te namjere za medije.

Izvedba takvoga skoka ni na koji način nije jednostavna. Na velikim visinama vladaju gotovo svemirski uvjeti: praktično je vakuum, temperature su vrlo niske, a pri takvom skoku u rijetkom zraku svojim golim tijelom dvaput će probiti zvučni zid. Proračuni kažu da bi, prije nego zakoči na podzvučne brzine, u slobodnome padu mogao dosegnuti brzinu od 1200 kilometara na sat!

U akciji Excelsior Kittinger prije 50 godina slobodno je padao četiri minute i 36 sekundi, pri čemu je postigao brzinu od 988 kilometara na sat. Padobran je otvorio na visini od 5500 metara. Baumgartner ne samo da će skakati s veće visine, nego će padobran otvoriti još kasnije. Tim bi skokom trebao srušiti najmanje četiri svjetska rekorda. A za takvu akciju potrebna je silna logistika.

Baumgartner je čovjek koji je prvi skočio s tornjeva Petronas u Kuala Lumpuru, sa zgrade Taipei 101, nekada najviše zgrade na svijetu, 2003. godine skokom u kombinezonu s krilcima preletio je kanal La Manche, na Velebitu je izveo iznimno rizičan skok u grotlo 200 metara duboke zakrivljene jame Mamet.

Dr. Jonathan Clark iz tima koji se brine za organizaciju toga skoka medicinski je voditelj pothvata. Kao kirurg sudjelovao je u šest misija space shuttlea, ali sada je pred posve drukčijim izazovom:

– Ovo je korak u nepoznato. Nitko ne može točno predvidjeti kako će ljudsko tijelo reagirati kad postigne brzinu veću od zvuka, a to moramo doznati. Svemirski programi budućnosti moraju računati i na spašavanje pilota i astronauta skokom s velike visine.
(DobreVijesti.info/Vecernji.hr)


Komentari (0)add comment

Napišite komentar

busy